Lissa Rankin je liječnica, spisateljica, predavačica i osnivačica Instituta cjelovitog zdravlja.
U području njezinog interesa je spoj znanosti i duhovnosti te buđenje svijesti, prvenstveno o strahu, a u svrhu samoiscjeljenja.
Autorica je brojnih znanstvenih radova i knjiga među kojima su najpoznatije Um iznad medicine i Lijek za strah.
U prvoj knjizi govori o tome kako se snagom uma i promjenom razmišljanja sami možemo izliječiti, a u drugoj otkriva kako prigrliti vlastiti strah i pretvoriti ga u saveznika.
Nakon što je shvatila da u mnogim situacijama ne može pomoći svojim pacijentima, jer je spoznala da oni to moraju sami učiniti, napustila je liječnički poziv i postala životna trenerica.
Fiziologija straha
Sigurno vam je dobro poznata situacija kada se pojavi loša misao, primjerice: Bojim se da ću se teško razboljeti.
I onda tu misao stalno vrtite u glavi, ne znajući da tako zapravo samo hranite, odnosno pojačavate svoj strah.
Neovisno o tome prijeti li vam stvarna opasnost ili ne, nakon takve misli u vašem se mozgu pokreće amigdala – svojevrsni centar za strah, koji proizvodi stresnu reakciju u tijelu.
U tijelu se luče hormoni stresa kortizol, adrenalin i noradrenalin, koji tijelo pripremaju za situaciju bori se ili bježi (fight or flight).
Amigdala surađuje s dijelom mozga koji se naziva talamus, a koji prima informacije, zatim s hipokampusom, koji pamti, te s cerebralnim korteksom, u kojem se odvija naše razmišljanje.
Čak i dugo vremena nakon nestanka stvarne prijetnje, sve što pokreće osjećaj straha, lančanom reakcijom stimulira navedene dijelove mozga i čini zatvoreni krug – kaže dr. Rankin.
I zbog toga možete postati kronično prestrašeni i anksiozni.
Stres i strah vode u bolest
Danas smo stalno pod stresom.
No znamo li uopće što je to stres?
Stres nije ništa drugo nego strah, briga i anksioznost odjeveni u društveno prihvatljivije ruho.
Svaki put kada doživite stresnu situaciju, pojačava se djelovanje vaše amigdale na prijetnje, stoga postajete osjetljivi na strah.
Stresne reakcije tijela doslovno troše dio vašeg mozga – hipokampus, koji je zadužen za sjećanja, a hormon stresa kortizol slabi neuronske sinapse u mozgu i usporava stvaranje novih.
Dakle, stres, odnosno strah, ubrzava propadanje vašeg mozga!
Stres također budi simpatički sustav i tijelo se ponaša kao da je pod stvarnom prijetnjom pa svu krv preusmjerava prema većim organima, poput mozga i srca.
A kada se strah otme kontroli i postane vaše trajno stanje, ti mehanizmi obrane prestaju funkcionirati i otvara se put raznim oboljenjima.
No, kada strah zamijenite emocijama poput ljubavi, zahvalnosti, osjećaja povezanosti i slično, uključuje se vaš parasimpatički sustav te se krv preusmjerava prema probavnim organima i imunosnom sustavu.
To znači da se, kada je vaše tijelo opušteno, uključuju mehanizmi koji štite od bolesti.
Više na alternativa-za-vas.com
Učitavanje...
