Nikola Grabovac: “Slobodnu hrvatsku zemlju naši su djedovi sanjali, očevi stvarali, a mi danas na njoj i od nje možemo pošteno živjeti”
Tena Brnad 1. srpnja 2020.Mladi vinar iz Prološca Nikola Grabovac (30) treći je na listi Domovinskog pokreta u X. izbornoj jedinici. Premda ankete govore kako se Domovinski pokret bori za drugi mandat u X. jedinici, Grabovac je uvjeren u to kako ankete nisu točne i najavljuje da će se s treće pozicije na listi probiti u Sabor.
Bilo kako bilo, mnogi zbog izuzetne stručnosti i uspješne poduzetničke karijere vide mladog Grabovca (inače člana Domovinskog odbora i predsjednika Odbora za poljoprivredu Domovinskog pokreta) kao mogućeg kandidata za jedno od vodećih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, naravno ako Domovinski pokret nakon izbora bude sudjelovao u Vladi.
Ističete u kampanji kako je samodostatnost u biti suverenizam. Kako je došlo do toga da Hrvatska nema dovoljno hrane, izvozi banane i uvozi lišće, a neretvanske mandarine propadaju?
Država koja ne može sama sebe prehraniti nije neovisna država i to se jasno moglo vidjeti u vremenu krize s koronom. U kriznoj situaciji zatvaranja granica ekspresno je nastavljen prijevoz roba iz jednostavnog razloga da svi mi u Hrvatskoj ne ostanemo gladni. U hrvatskoj poljoprivredi problema je puno, taj sektor se godinama zanemaruje i nema jednostavnog rješenja. Sustavnom nebrigom, pogodovanjem uvoznim lobijima, hrvatska poljoprivreda je spala na jako niske grane. Relevantan pokazatelj devastacije toga sustava je vrijednost poljoprivredne proizvodnje koja je 2009. iznosila 22 milijarde kuna, a godine 2018. samo 17,3 milijarde kuna. Pazite, milijardu eura prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda više uvozimo nego izvozimo: pa to su skoro dva pelješka mosta godišnje! Domovinski pokret će inzistirati na strukturnim promjenama u hrvatskoj poljoprivredi, prije svega aktivacijom neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, povezivanjem znanosti i poljoprivrede, poticanjem mladih i obrazovanih ljudi na bavljenje poljoprivredom, a s ciljem povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. Kad uspijemo više poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvesti nego uvesti, shvatit ćemo što hrvatska poljoprivreda i hrvatski čovjek sve može.
Kako gledate na novu Strategiju razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj? Hoće li se išta promijeniti?
U Hrvatskoj je industrija razvoja raznih strategija na zavidnoj razini, ali pomaka u industrijama za koje se pišu – nema. Hrvatskoj je potrebna provediva strategija razvoja poljoprivrede – s jasnim, realnim i mjerljivim ciljevima, a ne da to bude mrtvo slovo na papiru.
Može li se u Hrvatskoj živjeti od poljoprivrede i kako?
Usprkos svim problemima, iako teško, ipak se može živjeti od poljoprivrede. Moja obitelj i još desetak obitelji koje su radno vezane za našu obiteljsku tvrtku, živi od vinogradarstva i vinarstva. Jedan od ključnih problema je neobrađeno zemljište kojeg ima više od milijun hektara, a četiristo tisuća hektara se može vrlo brzo obraditi i staviti u funkciju. Tih 400.000 hektara je više od trećine trenutačno obrađenog zemljišta. Nema potrebe da to tako stoji: treba mladim poljoprivrednicima pružiti svu osnovnu logističku i materijalnu podršku kako bi se bavili poljoprivredom i zasnivali obitelji na ruralnom prostoru. Dobar prvi korak bio bi donošenje neobaveznih preporuka poljoprivredne proizvodnje po poljoprivrednim pedoklimatskim regijama, takozvana regionalizacija poljoprivredne proizvodnje, s ciljem maksimiziranja dobiti i bolje konkurentnosti proizvoda. Proizvođači koji bi pratili smjernice zasigurno bi mogli živjeti od poljoprivrede, odnosno postali bi konkurentni na tržištu.
Koji su po vama ključni problemi poljoprivrede u Dalmaciji i koliko vremena smatrate da je potrebno za njihovo rješavanje?
Ključni problem je što se Dalmacija uopće ne percipira kao poljoprivredna regija, a početkom 20. stoljeća u Dalmaciji bilo je, vjerovali ili ne, više od sto tisuća hektara vinograda. Dakle, četvrtina poljoprivrednog zemljišta u Dalmaciji bila je pod vinogradima, a danas cijela Hrvatska ima dvadeset tisuća hektara vinograda, ako ne i manje. Dalmacija ima bogomdane uvjete za poljoprivredu: Ravne kotare, krška polja (Cetinsko, Imotsko, Vrgoračko i Konavosko), te otoke. Imamo iznimne klimatske prilike za mediteransku poljoprivredu i za proizvodnju mediteranskih kultura: masline, vinove loze, mandarine, smokve i tako dalje. Velika prilika za dalmatinsku poljoprivredu leži i u krškim terenima koji su prije više od sto godina pošumljavani kako bi se mogli koristiti za poljoprivredu. No sve to nije iskorišteno, i postavlja se pitanje – zašto? Što je Ministarstvo poljoprivrede učinilo da to promijeni? I na kraju, kome je u interesu devastacija i stagnacija poljoprivrednog sektora?
HDZ se hvali rezultatima povlačenja sredstava iz EU fondova, ali još uvijek je Hrvatska na trideset posto efikasnosti Europske unije. U čemu je problem?
Ako mi od jednog eura iz fondova EU ne napravimo 5 eura, onda koji je cilj? Od preko 6 milijardi kuna potpora, trećina izravnih plaćanja ide velikim poljoprivrednim gospodarstvima i ne doprinosi poboljšanju produktivnosti malih i srednjih proizvođača. To usporava proces strukturne transformacije poljoprivrede. Potpore u poljoprivredi trebaju biti izvori financiranja koji će potaknuti razvoj.
Hrvatska nije proglasila isključivi gospodarski pojas. Mislite li da je za to kasno ili bismo trebali to učiniti?
Bilo bi dobro da smo ranije proglasili isključivi gospodarski pojas na Jadranu, na što imamo i pravo. Domovinski pokret će to i učiniti. Vlada je donijela Odluku o izmjenama i dopunama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine.
Sredstva za 2020. u iznosu od 93.190.750 kuna planirana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020., a u projekcijama za 2021. i 2022. u iznosu od 83.190.750 kuna godišnje. Kako se planira trošiti ovaj novac i je li to dovoljno da bi naša vina bila konkurentna?
Hrvatski vinari imaju mali provedbeni kapacitet za projekte financirane EU sredstvima, a država im u tome ne pomaže previše. Jako puno malih vinara i vinogradara nemaju mogućnosti prijave na natječaje zbog nemogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije projekta. Iako su neki natječaji dobro koncipirani, njihova provedba je često problematična zbog birokratskih prepreka i zbog viška administracije. Hrvatska vinska industrija se u kvalitativnom smislu razvila do zavidne razine i to samo zahvaljujući vlastitom udruživanju te ulaganju u tehnologiju i razvoj. Sad je potrebno poticati povećanje površina pod vinogradima, što nam može omogućiti konkurentniju proizvodnju, a onda i mogućnost izvoza hrvatskih vina. Međutim, mi u Dalmaciji imamo probleme rascjepkanih površina, slabe dostupnosti poljoprivrednog zemljišta dok su u isto vrijeme mnogi vinogradi zapušteni te predstavljaju fitosanitarnu opasnost za vinograde koji se obrađuju. Intenzivnijim povezivanjem znanosti i gospodarstva, te sustavnim rješavanjem svih navedenih problema poticat ćemo proizvodnju i povećanje konkurentnosti naših vinara.
Treba li se Hrvatska ponovno zatvoriti zbog rasta oboljelih od Covid-19 i koje gospodarske mjere sljedeća Vlada treba donijeti?
Mi trebamo zaštititi zdravlje svojih građana, ali to ne smijemo raditi bez sveobuhvatnog stručnog pristupa, sagledavanja svih mogućih scenarija. Previše se politizira situacija oko pandemije koronavirusa čemu je najviše pridonijela Vlada RH i Nacionalni stožer civilne zaštite. Stožer je svoj dobar rad u početku pandemije iskompromitirao mijenjajući stavove po nekoliko puta dnevno, ovisno o potrebama dnevne politike. Izgubili su povjerenje ljudi, a to u ovim uvjetima predstavlja ozbiljnu opasnost. Vlada promovira sigurnost, a sam predsjednik Vlade postupa suprotno mjerama i zakonima svoje države koje je on sa svojom Vladom donio.
Kako biste zaustavili val iseljavanja i vratili ljude u Dalmatinsku zagoru?
U središtu svih politika Domovinskog pokreta je hrvatski čovjek, obitelj i domovina. Sve državne politike moraju biti demografske politike. Domovinski pokret zalaže se za aktivnu populacijsku politiku koja se mora zasnivati na osiguranju ekonomskog boljitka i podizanju životnog standarda. Nedopustivo je da u Dalmatinskoj zagori nije adekvatno riješeno pitanje predškolskog odgoja, te da sva djeca nemaju jednaku mogućnost pohađati vrtić. Moramo stvoriti kvalitetan okvir za mlade ljude kako bi oni imali ambicije ostati živjeti u Hrvatskoj, pogotovo u ruralnim prostorima. Moj mandat zastupnika u Saboru počivat će na tri stupa: demografija, poduzetništvo i poljoprivreda. Moj privatni i poslovni uspjeh također počiva na ta ista tri stupa: otac sam dvojice sinova koji s obitelji živi u Prološcu gdje radim u obiteljskoj vinariji, te se i sam bavim poduzetništvom. Politikom sam se odlučio baviti kako bih mijenjao stvari, ne želim prihvatiti stav da se nešto ne može učiniti. Slobodnu hrvatsku zemlju naši su djedovi sanjali, očevi stvarali, a mi danas na njoj i od nje možemo pošteno živjeti.
Učitavanje...
