Na vrlo atraktivnoj lokaciji Gredelja niknut će ZELENE POVRŠINE, STANOVI i poslovni prostori

Zagreb.in 4. srpnja 2018.

Na pitanje koliko će sve to koštati i od kuda novac, Jerković je rekla da će Grad zasigurno ići u jedan oblik javno-privatnog partnerstva jer je to funkcionalno i jedini dobar način da osiguraju dugovječnost projekta ali, s druge strane, i jedini danas moguć

Na tribini pod nazivom “Novo gradsko središte na lokaciji Gredelj u Trnju – put za očuvanje vrijednog industrijskog nasljeđa” održanoj u srijedu u Zagrebu istaknuto je kako se na taj prostor “mora vratiti život” te kako je današnja tribina bila prva u nizu promišljanja budućnosti tog izuzetno atraktivnog gradskog područja.

Tribina je održana u organizaciji Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada čija je pročelnica Sanja Jerković rekla kako se radi o području nekadašnjih željezničkih radionica Janko Gredelj u zagrebačkom Trnju na površini od 25 hektara, omeđenom željezničkom prugom na sjeveru, Ulicom grada Vukovara na jugu te Strojarskom i Trnjanskom ulicom, na istoku i zapadu.

Uz tu je lokaciju i dosta prepoznatljivih objekata, primjerice Koncertna dvorana “Vatroslav Lisinski”, Gradska uprava, željeznički i autobusni kolodvori, Palača pravde.

Grad Zagreb je vlasnik oko 13 hektara u središnjem dijelu, pa za cjelovitu realizaciju “u jednom koraku” Grad ovisi o drugim korisnicima prostora.

Moguća je gradnja visokih zgrada, pretežno poslovnih, ali i stambenih

Jerković je rekla da je na toj izuzetno atraktivnoj lokaciji moguća gradnja visokih zgrada, koje će morati biti usklađene s konzervatorskim propozicijama. Planira se mješovita namjena, pretežito poslovna, što znači, kako je objasnila, da bi se tu trebali naći i uredi, trgovački prostori, ugostiteljstvo, turizam i tako dalje. “Znači, to je minimum 51 posto”, rekla je Jerković novinarima.
Sugestija Grada je da bi preostalih 35 do 40 posto mogla biti stambena namjena, te 10 do 15 posto javno-društvena.

“Želimo napraviti optimalnu mješavinu koja bi osigurala da područje Gredelja funkcionira 24 sata na dan, sedam dana u tjednu i da bude novo gradsko žarište u kojem će se grad ogledavati”, istaknula je Jerković.

Objasnila je da javni sadržaj podrazumijeva “otvorene zelene površine i kulturu”, a tu mogu biti i sjedišta mjesnih odbora, sve što odražava javno-društveni karakter. Rekla je da  u nekim prijedlozima “javna zelena površina” zauzima skoro jednu trećinu površine.

Prema analizi tržišta uvidjeli su da su ondje najpoželjniji srednje veliki stanovi, od 60 do 100 ‘kvadrata’, za što bi se, kaže, osigurala cijena do 2000 eura po metru četvornom.
Međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj u prvoj polovici 2019.

Jerković je najavila kako bi već tijekom srpnja mogli razgovarati s potencijalnim ulagačima, a potom bi išli s gradskim projektom koji će proći savjetovanje s javnošću i Gradsku skupštinu, nakon čega bi uslijedila objava urbanističko-arhitektonskog natječaja.

“Ako se sve bude odvijalo po planiranoj shemi, do konca godine raspisujemo natječaj i nakon toga već u prvoj polovici sljedeće godine možemo očekivati neke konkretne rezultate”, istaknula je Jerković koja se nada i velikom međunarodnom odazivu.

Rekla je da su izradili maketu koja će tijekom srpnja biti izložena u ZgForumu u Gajevoj ulici, kako bi je Zagrepčani mogli vidjeti.

Na pitanje koliko će sve to koštati i od kuda novac, Jerković je rekla da će Grad zasigurno ići u jedan oblik javno-privatnog partnerstva jer je to funkcionalno i jedini dobar način da osiguraju dugovječnost projekta ali, s druge strane, i jedini danas moguć.

U Generalnom urbanističkom planu (GUP) predviđena je i gradnja ceste. “Nama je cilj osigurati ne samo protočnost istok-zapad, već nadasve sjever-jug, što je već sada veliki problem”, rekla je pročelnica Jerković.

Uređenje područja Gredelja jedinstvena je prilika za denivelaciju željezničke pruge

Iako je ta lokacija prometno omeđena, u nju je iznimno teško dovesti promet. Rečeno je i kako su o spoju preko željezničke pruge ovisni o denivelaciji pruge, a što se tiče Ulice grada Vukovara zbog blizine postojećih križanja imaju samo jednu potencijalnu lokaciju za spoj. Istaknuli su i kako u realizaciji tog projekta nisu ovisni o denivelaciji pruge, hoće li ona biti minus jedan ili plus jedan.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević istaknula je da je ovo poziv arhitektima da ponude ona rješenja koja će se “sutra moći realizirati”. “Mislim da možemo naći zajednički jezik i da se u narednom periodu ovaj prostor može oplemeniti takvim sadržajima koji će biti na korist svih naših sugrađana – netko će ovdje stanovati, netko će ovdje raditi, a netko će koristiti neke druge javne sadržaje”, poručila je.

Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković kazao je da su Ministarstvo kulture i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode odradili sve predradnje koje su bile potrebne da se evaluiraju građevine na tom području, da se odredi njihov povijesni kontekst i dokumentira sve ono što im je u brojnim studijama nedostajalo.

“Pitanje zaštite ne rješava pitanje urbane transformacije grada”, rekao je Trupković te poručio da se na taj prostor “mora vratiti život”. Željeznička pruga je prostor grada podijelila u dva dijela i sada imamo “jedinstvenu priliku” rješavanja te problematike, istaknuo je.