Izaslanstvo Grada Zagreba prisustvovalo je danas na romskom groblju Uštica u Jasenovcu

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu

Borna Pejnović 2. kolovoza 2019.

Izaslanstvo Grada Zagreba, predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, prisustvovalo je danas, na romskom groblju Uštica u Jasenovcu, komemorativnom skupu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu – Samudaripen, kojega su organizirali Savez Roma u Republici Hrvatskoj KALI SARA i Vijeće romske nacionalne manjine u RH.

Nakon komemoracije, gradonačelnik Bandić osvrnuo se i na temu podizanja spomen-obilježja žrtvama Holokausta u Zagrebu:

Hitler je došao na vlast 1933., maršem na Berlin. Dachau je osnovan 1933. g. Holokaust nije počeo 1941. godine u Hrvatskoj, u Jasenovcu. Holokaust je počeo 1933. dolaskom Hitlera na vlast.

Gradska skupština, na prijedlog predsjednice RH i gradonačelnika, obećala je kao povijesnu potrebu i moralni dug hrvatske države, izgradnju spomenika u glavnom gradu svih Hrvata i svih građana RH  –  spomenik ispred Pošte 2 svim žrtvama holokausta. Holokaust je, nažalost, europska stvarnost. Hrvatska je europska država.
 
Mi ne podižemo spomenik samo žrtvama iz jednog naroda, nego svim stradalima od nacizma, fašizma, pa i NDH-a kada je Jasenovac u pitanju. Dovoditi u pitanje legitimnost, moralni kredibilitet i stručnost ocjenjivačkog suda na čelu s čovjekom koji je preživio Auschwitz, odnosno Birkenau, s kojim sam bio dva puta na Maršu živih, dvostrukim oskarovcem Brankom Lustigom je čisto politiziranje, to su mali sitni politikanti. Mi ćemo taj spomenik napraviti.
 
Vratimo se na Ušticu. Zadnje tri godine ostavio sam puno sati i dana, što mi služi na čast zajedno sa svojim prijateljem Kajtazijem, da ovdje napravimo i komemoriramo ono što činimo 2,5 km dalje u Jasenovcu.
 
Uz podršku Vlade, kao što reče zastupnik Kajtazi, uz podršku Grada Zagreba i predsjednice RH kad je spomenik holokausta u pitanju u Zagrebu, i ovdje kad je obnova Jasenovačkog cvijeta u pitanju. Podsjetit ću vas da sam dobio, pet dana prije smrti, pismo udovice Bogdana Bogdanovića za obnovu Jasenovačkog cvijeta. Mi smo dali 100 000 kuna i taj projekt ide, to ćemo zajedno s Vladom RH napraviti kao što ćemo ovdje napraviti spomen-dom u Uštici.
Hvala još jednom svima.
 
Ove godine u lipnju smo otvorili spomen-sobu memorabilija Bogdana Bogdanovića.
Tko to nije pogledao neka ode u Muzej suvremene umjetnosti i pročita na 28 kartica rukopisa napisanu poruku Bogdana Bogdanovića, prije nego je morao napustiti Beograd, Slobodanu Miloševiću da ne čini to što je činio. Oni koji to nisu vidjeli i pročitali moraju to pročitati.
 
Treba skinuti stigmu s pleća hrvatskog čovjeka. Hrvatska nema svoje temelje u NDH, jer ona nije ni nezavisna ni demokratska. Ona je kvislinška tvorevina.
 
Hrvatska je satkana – to piše u preambuli Ustava –  na tri počela: ideja starčevićanstva, ideja radićevštine i ideja pozitivne hrvatske ljevice. Da nije bilo  toga ne bi bilo hrvatske domovine  kao i da nije bilo branitelja koji su stavili „točku na i“,  s pokojnim prvim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Sve ostalo je plod politikantstva i stavljanja stigme na leđa hrvatskog čovjeka.
 
Hrvatski ljudi su civilizacijski antifašisti,  od 11 korpusa u 2. svjetskom ratu, pet ih je formirano i djelovalo na području Hrvatske. To treba znati. Sve drugo prepuštam politikantima.
 
Zahvalan sam gospodinu Kajtaziju na upornosti, dosljednosti, energiji i želji da pripadnike svog naroda sačuva od zaborava povijesti i da ovdje dostojno obilježimo mjesto stradanja – da se nikad ne ponovi.
 
Izaslanstvo Grada Zagreba, predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, prisustvovalo je danas, na romskom groblju Uštica u Jasenovcu, komemorativnom skupu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu – Samudaripen, kojega su organizirali Savez Roma u Republici Hrvatskoj KALI SARA i Vijeće romske nacionalne manjine u RH.
Nakon komemoracije, gradonačelnik Bandić osvrnuo se i na temu podizanja spomen-obilježja žrtvama Holokausta u Zagrebu:
Hitler je došao na vlast 1933., maršem na Berlin. Dachau je osnovan 1933. g. Holokaust nije počeo 1941. godine u Hrvatskoj, u Jasenovcu. Holokaust je počeo 1933. dolaskom Hitlera na vlast.
Gradska skupština, na prijedlog predsjednice RH i gradonačelnika, obećala je kao povijesnu potrebu i moralni dug hrvatske države, izgradnju spomenika u glavnom gradu svih Hrvata i svih građana RH  –  spomenik ispred Pošte 2 svim žrtvama holokausta. Holokaust je, nažalost, europska stvarnost. Hrvatska je europska država.
 
Mi ne podižemo spomenik samo žrtvama iz jednog naroda, nego svim stradalima od nacizma, fašizma, pa i NDH-a kada je Jasenovac u pitanju. Dovoditi u pitanje legitimnost, moralni kredibilitet i stručnost ocjenjivačkog suda na čelu s čovjekom koji je preživio Auschwitz, odnosno Birkenau, s kojim sam bio dva puta na Maršu živih, dvostrukim oskarovcem Brankom Lustigom je čisto politiziranje, to su mali sitni politikanti. Mi ćemo taj spomenik napraviti.
 
Vratimo se na Ušticu. Zadnje tri godine ostavio sam puno sati i dana, što mi služi na čast zajedno sa svojim prijateljem Kajtazijem, da ovdje napravimo i komemoriramo ono što činimo 2,5 km dalje u Jasenovcu.
 
Uz podršku Vlade, kao što reče zastupnik Kajtazi, uz podršku Grada Zagreba i predsjednice RH kad je spomenik holokausta u pitanju u Zagrebu, i ovdje kad je obnova Jasenovačkog cvijeta u pitanju. Podsjetit ću vas da sam dobio, pet dana prije smrti, pismo udovice Bogdana Bogdanovića za obnovu Jasenovačkog cvijeta. Mi smo dali 100 000 kuna i taj projekt ide, to ćemo zajedno s Vladom RH napraviti kao što ćemo ovdje napraviti spomen-dom u Uštici.
Hvala još jednom svima.
 
Ove godine u lipnju smo otvorili spomen-sobu memorabilija Bogdana Bogdanovića. Tko to nije pogledao neka ode u Muzej suvremene umjetnosti i pročita na 28 kartica rukopisa napisanu poruku Bogdana Bogdanovića, prije nego je morao napustiti Beograd, Slobodanu Miloševiću da ne čini to što je činio. Oni koji to nisu vidjeli i pročitali moraju to pročitati.
 
Treba skinuti stigmu s pleća hrvatskog čovjeka. Hrvatska nema svoje temelje u NDH, jer ona nije ni nezavisna ni demokratska. Ona je kvislinška tvorevina.
 
Hrvatska je satkana – to piše u preambuli Ustava –  na tri počela: ideja starčevićanstva, ideja radićevštine i ideja pozitivne hrvatske ljevice. Da nije bilo  toga ne bi bilo hrvatske domovine  kao i da nije bilo branitelja koji su stavili „točku na i“,  s pokojnim prvim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Sve ostalo je plod politikantstva i stavljanja stigme na leđa hrvatskog čovjeka.
 
Hrvatski ljudi su civilizacijski antifašisti,  od 11 korpusa u 2. svjetskom ratu, pet ih je formirano i djelovalo na području Hrvatske. To treba znati. Sve drugo prepuštam politikantima.
 
Zahvalan sam gospodinu Kajtaziju na upornosti, dosljednosti, energiji i želji da pripadnike svog naroda sačuva od zaborava povijesti i da ovdje dostojno obilježimo mjesto stradanja – da se nikad ne ponovi.