Demencija nije psihička bolest, oboljelih je sve više, nužno je s njih ukloniti stigmu
Ivan Masar 20. rujna 2019.”Nemojte se bojati kada izgubite ključeve od auta, nego kada nećete znati čemu oni služe. Tada dođite kod dr. Mimice”, tim riječima je gradonačelnik Milan Bandić pokušao objasniti suštinu demencije – bolesti od koje pati sve više ljudi i u Hrvatskoj i u svijetu i koja je, uz depresiju, od strane Svjetske zdravstvene organizacije označena kao glavni javno-zdravstveni problem i bolest sadašnjosti i – budućnosti.
O tome da demencija nije psihička bolest te da s nje treba ukloniti stigmu koja se stvorila, na konferenciji za novinare govorili su i predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, dr. Ninoslav Mimica, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Vjekoslav Jeleč, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Romana Galić, pročelnica Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava Vesna Šimić i predsjednik Atletskog kluba Sljeme Dragan Janković.
”Istraživanja u Hrvatskoj i u gradu Zagrebu pokazala su da najveći broj ljudi uopće ne zna što je demencija. Većina ih misli da je to psihička bolest, dok mnogi ne znaju o čemu se tu radi. Zbog neznanja, postoji stigma kojom su obilježene osobe oboljele od demencije. Glavni cilj obilježavanja Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti – kojega organizira Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest u suradnji s Gradom Zagrebom, je ukloniti tu stigmu”, rečeno je u uvodu press konferencije o Mjesecu Alzheimerove bolesti danas (u četvrak 19. rujna) u zgradi zagrebačke Gradske skupštine.
Psihijatar i predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest dr. sc. Ninoslav Mimica, kazao je da je ta udruga osnovana 1999. godine u vrijeme kada još gotovo nitko nije znao ništa o bolesti demencije. Udrugu je osnovala obitelj koja je imala problema sa svojim ukućanom i koja nije znala kako se nositi s zahtjevom bolešću.
”U dvadeset godina dogodio se veliki prekret, te je 2012. godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila da je demencija javno zdravstveni prioritet. Naša je udruga to odavno prepoznala, a od početka smo dobili ozbiljnu podršku od Grada Zagreba koji nam je dodijelio prostor na odličnoj lokaciji u Vlaškoj ulici, na lokaciji koja je pristupačna i ne zaboravlja se lako. To je vrlo važno jer se obitelj oboljelih najprije obično jave udruzi, a tek kasnije u bolnicu. Članovi udruge daju skrb, educiraju obitelj, izmjenjuju iskustva, što je vrlo bitno kod ovakve bolesti, o kojoj se još uvijek ne zna mnogo. Grad Zagreb sve to prepoznaje pa je od 2017. godine postao prvi hrvatskih grad prijatelj obitelji osoba s demencijom”, istaknuo je dr. Ninoslav Mimica, psihijatar zaposlen u Psihijatrijskoj klinici Vrapče, koji vodi Hrvatsku udrugu za Alzheimerovu bolest.
Besplatno testiranje: doznajte jeste li dementni
Objasnio je potom da oboljeli od demencije nisu psihički bolesni, već ljudi s potrebama – kojima treba pomoći. Kazao je da je danas oko 100.000 oboljelih od demencije u Hrvatskoj te oko 17.000 u gradu Zagrebu. Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svakog 21. rujna. Taj dan (u subotu) na Cvjetnom trgu građani će od 10 do 14 sati moći besplatno testirati svoje kognitivne sposobnosti te dobiti potrebne informacije i savjete u vezi s demencijom.
Dr. Vjekoslav Jelić, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, istaknuo je kako je tako naglo rastuća bolest postala prioritet, jer uz bolesnika obično veže cijelu obitelj. Pojedinac se, naglasio je, teško može sam s tim nositi, zbog čega cijela zajednica treba pomoći. Grad Zagreb je zbog svega navedenog razradio sustav prihvata i skrbi o bolesnima od demencije.
Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, podsjetila je da je Grad Zagreb prijatelj obitelji oboljelih od demencije te je kazala da sustav socijalne skrbi tu igra značajnu ulogu.
”Sustav socijalne skrbi osigurava smještajne kapacitete za bolesnike, pa danas u Zagrebu imamo tri doma u kojima je osigurana skrb i stručna pomoć za oboljele od demencije. To su dom Maksimir, Medveščak i Lašćina, a uskoro će za prihvat dementnih osoba biti osposobljen i dom Sveta Ana. Osiguravamo i usluge unutar vlastitog doma, a to je ono što i oboljeli i obitelji najčešće žele. Treća usluga koja je na raspolaganju oboljelima i njihovim obiteljima je dnevni ili poludnevni smještaj, što bitno olakšava obiteljima s takvim osobama. Neki domovi rade i s obiteljima, jer one nose težak teret skrbi o oboljelima od demencije”, zaključila je Romana Galić.
Oboljeli ne znaju čitati ni pisati, brzo mijenjaju raspoloženje
Vesna Šimić govorila je o osobnom iskustvu s bolešću, jer joj je otac bio obolio od demencije te je naglasila da joj je najveća želja da se prestane o Alzheimeru govoriti kao o psihičkoj bolesti. Rastumačila je prisutnima da oboljele osobe ne znaju ni čitati, ni pisati, ni govoriti, da imaju poremećenu osobnost i jako brzo mijenjaju raspoloženje. No, dodala je da je vrlo važno da bolesnici ostaju što više u obitelji, jer je svaka promjena za njih veliki šok.
Dragan Janković, predsjednik Atletskog kluba Sljeme, najavio je ‘Utrku za pamćenje’, koja će se održati u nedjelju, 6. listopada 2019. godine, na Europskom trgu u Zagrebu s početkom u 10 sati, a kojom se želi podići javna svijest o ovoj teškoj bolesti.
”Utrkom za pamćenje promoviramo trčanje jer je to najbolja prevencija za sve bolesti, pa i za Alzheimera”, naglasio je Janković te pozvao građane da se pridruže utrci.
Potkraj konferencije za novinare gradonačelnik Bandić i dr. Mimica pozvali su ministra zdravstva, dr. Kujundžića da ispravi nepravdu te da što prije stavi i lijek za demenciju na A listu lijekova (one koji se ne naplaćuju), jer sve registrirane bolesti imaju bar jedan lijek na A listi, osim demencije.
Postoji i prevencija: fizička aktivnost, nepušenje…
Dr. Ninoslav Mimica u odgovoru na novinarsko pitanje istaknuo je da je produljenje životnog vijeka ljudi glavni razlog činjenice da se tek u zadnjih dvadesetak godina dogodila eksplozija dotada gotovo nepoznate bolesti demencije, odnosno Alzheimerove bolesti.
”Osamdeset godina je danas ono što je nekad bilo šezdeset. Danas svatko od nas osobno pozna barem jednog devedesetogodišnjaka, a naša djeca će osobno poznavati i stogodišnjake, što ranije nije bio slučaj. Bolest demencije se razvija vrlo postupno. Od osamdesete godine kreće najčešće blagi stupanj, što znači da oboljeli mogu i trebaju živjeti s obitelji. S godinama, bolest postepeno napreduje. Postoji i prevencija od demencije za mlađe ljude a čine je zdrava prehrana, nepušenje, ne pijenje alkohola, aktivnost fizička i mentalna, te zdrav stil života”, naglasio je dr. Mimica. Istaknuto je da osobe oboljele od demencije ne mogu nacrtati sat, što je jedan od pouzdanih pokazatelja prisustva bolesti, koja se pomalo šulja i nije ju lako odmah prepoznati.
Učitavanje...
