U Holdingu ništa novo
Dominik Etlinger 19. listopada 2015.U Fokusu
Nedostatak političke volje doveo Zagreb na začelje EU
Uz „čistu“ industriju i ekološke poslovne modele, za uspjeh koncepta
ZAGREB – Odlučno u krivom smjeru
Na klupe gradskih zastupnika došao je treći prijedlog rebalansa proračuna
Pet NE zagrebačkom proračunu
Proračun Grada Zagreba najvažniji je akt kojeg usvaja Gradska skupština.
Potaknut izjavama o „najboljem kreditnom rejtingu“ Zagrebačkog holdinga u kampanji za „gradonačelnika Hrvatske“, zapitao sam se što je to u Holdingu novo?
Naravno, osim Uprave, treće u dvije godine, koja nastavlja starim utabanim stazama poslušnosti i nedostatka vizije.
Kreditni rejting kao trojanski konj pred građanima
Što nam zapravo govori izvješće rejting agencije Standard&Poor´s (S&P) koja je prije mjesec dana, popraćena trijumfalističkim veseljem gradske uprave, iz dubokog crvenog pomaknula ukupni kreditni rejting ZGH na B+ ?
Prije detaljnije analize izvješća bitno je napomenuti da je samostalni kreditni rejting (SACP) Holdinga i dalje visoko-špekulativan „b-„, dakle samo jedan stupanj iznad rejtinga značajnog rizika „c“, u kojem se nalaze poduzeća koja su vrlo blizu mogućnosti bankrota.
Što tu nije u redu?
Prema Izvješću ovo javno poduzeće s preko 8 tisuća zaposlenih obilježava slab poslovni profil koji se konkretnije opisuje obilježjima poput slabih operativnih performansi, niske profitabilnosti i povijesti loših odluka s nepovoljnim ishodima.
S financijske strane, naglašena je visoka zaduženost uz izrazito nepovoljnu valutnu strukturu duga koji većinom nije zaštićen od tečajnog rizika. Dokaz tomu krije se u teško probavljivoj, ali neospornoj činjenici da je gubitak na tečajnim razlikama veći od ukupnog godišnjeg profita!
Takvo stanje uzrokovano je nedostatkom dugoročne strategije upravljanja dugom i financijama što najbolje opisuje slučaj zaduživanja na londonskoj burzi 2007. godine. Tada je u dokumentaciji upućenoj potencijalnim kreditorima pisalo da će se 300 milijuna eura ili oko 2 milijarde i 300 milijuna kuna posuđenih prodajom obveznica utrošiti na izgradnju vodovodne mreže, a zapravo se utrošilo na otkupljivanje zemljišta Gredelja i Zagrepčanke od Grada Zagreba. Evidentno, u svrhu krpanja rupa u gradskom proračunu 2007. godine jer već 2013. Grad ponovno otkupljuje ta zemljišta od Zagrebačkog holdinga!
Da su ta značajna sredstva utrošena namjenski, danas bi svi građani Zagreba imali osigurane osnovne civilizacijske uvjete za život, a ne bi bili u situaciji da njih 10% nema priključak na vodovodnu mrežu, dok sretnici koji ga imaju plaćaju najskuplju vodu u ovom dijelu Europe.
Paradoksalno, gore spomenuto izvješće kao dokaz za slabe operativne performanse navodi podatak da 50% vode iz vodovodne mreže „iscuri“! Razlog tome je dotrajalost vodoopskrbne mreže i veliki broj ilegalnih priključaka koje prokazuju česta uhićenja pojedinih gradskih činovnika kojima je vlastiti interes na listi prioriteta stepenicu iznad poštivanja zakona.
Tih 2 milijarde i 300 milijuna kuna, nenamjenski potrošenih, dolaze na naplatu u cijelosti, i to za manje od dvije godine, u srpnju 2017. Prema trenutnoj situaciji i stanju u financijama Holdinga tu golemu obvezu moguće je refinancirati isključivo uz garanciju Grada Zagreba, što ponovno ukazuje na potpunu financijsku ovisnost o Gradu.
Vjerojatno se onda s pravom pitate zašto je onda ukupni rejting Holdinga porastao.
Odgovor na to pitanje krije se u činjenici da rejting agencije veliku pozornost posvećuju likvidnosti poduzeća, a Holding je, zahvaljujući povoljnim uvjetima na tržištu, uspio dio kratkoročnog duga zamijeniti dugoročnim dugom, s nižim kamatama.
Također, zbog čvrste veze s Gradom Zagrebom, koju je gradonačelnik namjerno izbjegavao u prošlom mandatu, Holding je uspio osigurati nekoliko povoljnijih kreditnih linija kod banaka. Međutim, iako u kratkom roku takvo refinanciranje dugova daje malo „svježeg zraka“, važno je napomenuti kako se ukupne obveze Holdinga nisu smanjile već su za kratko odgođene. Stoga, ne čudi da S&P upozorava da je likvidnost Holdinga i dalje ispod adekvatne razine.
Što bi holding bez grada – opasne veze
Iz perspektive građana Grada Zagreba možda je najzanimljivije pitanje kako je moguće da Holding, koji očito ima niz strukturnih poslovnih i financijskih problema, ipak ima ukupni rejting „B+“, koji je „čak“ tri stupnja iznad dubokog crvenog.
Ovdje je neizbježno spomenuti vezanost Holdinga i Grada Zagreba, čiji je proračun u 2014. godini bio direktan izvor za 45% ukupnih prihoda Zagrebačkog holding, To je razdoblje obilježilo dodatno povećanje subvencija iz gradske blagajne koja se ove godine vratila na razinu s kraja prošlog desetljeća.
Zagreb je jamac za dugove Holdinga. Budući da je predvidivo da Grad nikada neće dopustiti bankrot svog komunalnog diva, rejting agencije „zbrajaju“ samostalni rejting Holdinga „b-„ i rejting Grada Zagreba „BB“ , te dolaze do ukupnog rejtinga „B+“.
Grad Zagreb zapravo postaje vlasnik najskupljih krivih poslovnih odluka Holdinga poput kupnje zemljišta Gredelja i Zagrepčanke. Grad „spašavajući“ Holding zapravo ugrožava vlastitu financijsku poziciju, a indirektno i poziciju Holdinga.
Uz neuspjeli projekt stanogradnje u naselju Sopnica Jelkovec, kupnja Zagrepčanke i TŽV Gredelja čine težak teret gradu, a ne instrument za razvoj kao što bi moglo i trebalo biti. Sada ta tri projekta godišnje koštaju oko 220 milijuna kuna.
Dobro je da Zagreb posjeduje tu vrijednu imovinu, no problem je izostajanje sustavnog pristupa upravljanja imovinom, kao i ozbiljna namjera za revitalizaciju tih prostora. Riječ je o zapuštenim, ali sjajno pozicioniranim zemljištima koji danas multipliciraju troškove i predstavljaju dodatni teret proračunu voljenog nam belog Zagreba. Nažalost, u posljednje vrijeme bijelim ga čini jedino zastarjela bijela tehnika odbačena na više stotina divljih odlagališta koju odgovorni iz Gradske uprave, Holdinga i podružnice Čistoća uporno ignoriraju.
„Što znači planiranje? Može li nam itko prevesti?“
Vodeći ljudi u Gradu i Holdingu ponašaju se kao da je planiranje nepoznata črčka na zidu pećine koju, uz silne napore, šira znanstvena zajednica još nije uspjela dešifrirati.
Važne odluke poput davanja suglasnosti Upravi za pokretanje postupka podjele društva, odnosno izdvajanja podružnica nije moguće provesti bez plana i obrazloženja. A svjedočili smo baš takvim pokušajima provedbe statusnih promjena – bez ekonomske i financijske analize, te strategije razvoja Zagrebačkog holdinga. Kvalitetna podloga nužna je za odlučivanje o razvoju i osiguravanju budućeg stabilnog, pozitivnog i inovativnog poslovanja. Zato su, sasvim opravdano, imatelji obveznica putem Deutsche bank odbili dati suglasnost za izdvajanje podružnica ZET, Zagrebački Velesajam, Robni terminali, Vladimir Nazor i Veletržnice.
Još nije kasno za odgovornu politiku
Potrebno je izraditi kvalitetnu analizu poslovanja s prijedlozima za stabilizaciju, kvalitetnije upravljanje, racionalizaciju i kontrolu svih troškova uz povećanje produktivnosti. Temeljem takve analize Uprava može izraditi strategiju razvoja Holdinga s procesima restrukturiranja djelatnosti i reorganizacije poslovnih jedinica. Naglasak bi trebao biti upravo na radniku, onom koji nosi novu vrijednost i zato je nagrađen poticajnim radnim uvjetima. S druge strane, potrebno je smanjiti broj nepotrebnih, ponekad i izmišljenih radnih mjesta.
Uspješno restrukturiranje javnog gradskog poduzeća ne smije biti svedeno isključivo na rezanje troškova, već na kreiranje novih proizvoda i usluga, a odbacivanje suvišnih i nepotrebnih. Takav bi pristup rezultirao povećanjem prihoda. Zagrebački SDP više puta je predlagao da Holding postane distributer električne energije u tada aktualnom trenutku liberalizacije tog tržišta, što bi mu svakako stvorilo solidan multiplikator. Niti je prijedlog naišao na pladno tlo, niti je suvislo obrazložena odbijenica.
Iz gradskog SDP-a bezbroj se puta apeliralo da se sredstva iz europskih fondova iskoriste za razvoj, no i danas se mjere u promilima u gradskom proračunu. U Holdingu je napravljen priručnik i izborena su sredstva u dva projekta. Zoološki vrt je povukao više sredstava nego čitav Holding.
Odgovorna politika ne koristi površnost i selektivna tumačenja, kao u slučaju rejtinga Holdinga, jer to je prevelika cijena za podizanje nečije popularnosti.
Odgovorna politika suočava se s problemima, a ne bježi od njih kroz potenciranje rijetkih pozitivnih pokazatelja. Za početak, takva politika izradila bi rješenje za upravljanje tečajnim i kreditnim rizikom. To je osnova i bez toga pristup refinanciranju 300 milijuna eura neće biti ozbiljan.
U pronalasku rješenja odgovorna politika često je kreativna, uči na vlastitim pogreškama, a ne ponavlja iste krive odluke poput Billa Murray-a u Beskrajnom danu.
Primjerice, odgovorna politika rješenje problema gospodarenja otpadom pronalazi u primarnoj selekciji otpada odnosno recikliranju, naplati po realno stvorenom otpadu, a ne po kvadraturi ili po volumenu kante koja stoji poluprazna ispred kućnog praga. Odgovorna politika neće dopustiti stvaranje novih ilegalnih divljih odlagališta glomaznog otpada, nego će građanima ponuditi ekološko rješenje koje je povoljnije i jednostavnije od bacanja nepotrebnih stvari na cestu.
Rezultat ove stihijske politike je stopa primarne selekcije od oko 1%, unatoč jasno zadanom cilju od Europske komisije – 50% primarne selekcije do 2020., a 80% do 2025.g. Nemoguća misija ako zadržimo postojeći status quo.
Vrijeme je da Zagreb odgovornim strateškim planiranjem usmjerimo prema ciljevima koje nam postavlja društvo u 21. stoljeću.
Društvo koje gradi temelje za ostvarivanje sljedećeg koraka na putu do modernog, otvorenog, ekološkog, razvijenog i samoodrživog Zagreba.
Vrijeme je za odgovornu politiku.