Četvrtu godinu zaredom na zagrebačkom Gornjem gradu održava se manifestacija pod nazivom Dvorišta, od 14. do 23. srpnja na 7 biranih lokacija, svakoga dana od 18 do 24 sata. Ulaz u sva dvorišta tijekom trajanja manifestacije je slobodan.
Glavne “zvijezde” manifestacije su prekrasna gornjogradska dvorišta, poput intimnog i ugodnog dvorišta obitelji Milovac u Opatičkoj 19, čarobnoga dvorišta Palače Erdödy-Drašković u Opatičkoj 29, zabavnog dvorišta Palače Balbi u Demetrovoj 11, ili pak dvorišta u Basaričekovoj 11, poznatog iz kultnoga filma Tko pjeva zlo ne misli i začinjenog posebnim zagrebačkim štihom, a ove godine predstavljaju se i tri nove lokacije. Po prvi puta Dvorišta se spuštaju izvan “strogoga” prstena Gornjega grada i otvaraju kuću u Radićevoj 54 u kojoj je živio otac Augusta Šenoe, kaptolski sladopek Vjekoslav Šenoa, ali i veliki hrvatski književnik i preporoditelj Dimitrija Demeter. Ovo ugodno dvorište pruža jedinstveni pogled na Kožarsku i Tkalčićevu pod sobom, kao i na zvonike Crkve sv. Franje Asiškog na Opatovini i Zagrebačke katedrale na Kaptolu. A po prvi puta Dvorišta se penju i na “vrh” Gornjega grada, u Visoku ulicu, i ondje na kućnome broju 8 otvaraju unikatnu palaču ugledne zagrebačke obitelji Gvozdanović, u čijim su se sobama i salonima početkom 20. stoljeća održavali raskošni domjenci, koncerti i zabave. Palača trenutačno čeka na rekonstrukciju, no ipak – ekskluzivno za Dvorišta, otvorit će vrata svojega ulaznog dvorišta, kako bi se u njemu prizvalo “vedra druženja” što su se nekad redovito odvijala u njenim prostorima. Naposljetku, po prvi puta u ljetnome izdanju uključen će biti i atrij Muzeja grada Zagreba (Opatička 20), davno u prošlosti opatički samostan po kojemu je i cijela Opatička ulica dobila svoje ime, reprezentativni prostor s prostranim atrijem i najstarijom sunčanom zidnom urom u Zagrebu. Pa iako ura i danas pokazuje točno vrijeme, u jedinstvenoj atmosferi ovog prostora vrijeme barem na trenutak vrijeme će stati za brojne posjetitelje Dvorišta.
Dvorišta – “najzabavnije događanje u gradu” (Jutarnji list) – u vrućim ljetnim danima nudi puno dobrih razloga za posjet Gornjem gradu, a bogata ponuda hrane i pića dočekuje posjetitelje na svakome koraku. Svako dvorište ima vlastitu ponudu, a ove godine kultni zagrebački restoran RougeMarin svojom atraktivnom ponudom pridružuje se manifestaciji. Svi prostori posebno su uređeni za zabavu i ugodno druženje, a sva dvorišta kroz opise na informativnim pločama, uređenje, ponudu, programe, cjelokupnu atmosferu, pričaju svoje priče u skladu sa sloganom manifestacije “Svako ima svoju priču…”. Dvorišta nisu glazbeni festival, ali tijekom 10 dana svim posjetiteljima svake večeri na svim lokacijama odvija se i niz posebnih glazbenih doživljaja.
Lokacije:
Palača Balbi, Demetrova 11
Staroslavenski institut, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu, među starim Zagrepčanima poznata i kao Balbičina palača nazvana po barunici Korneliji Balbi koja je bila njena zadnja privatna vlasnica, u kojoj je u brojnim trenutcima slobodnoga vremena vezla najljepše ukrašena veziva koja se i danas čuvaju u obližnjem Muzeju grada Zagreba.
Palača Erdödy-Drašković, Opatička 29
Državni arhiv u Zagrebu, čuva najstarije povelje iz povijesti grada Zagreba; u ovoj prekrasnoj palači svoje djetinjstvo provela je hrvatska operna primadona Sidonija Erdödy Drašković, a još sredinom 20. stoljeća u njemu se sušio veš, igrala djeca i trčale kokice.
Privatno dvorište obitelji Milovac, Opatička 19
Lokacija na kojoj je rođen skladatelj i violončelist Rudolf Matz, na kojoj je živjela velika ljubav slavnog hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog, Hedviga Ban te na kojoj je prema legendi nastala prva hrvatska opera Ljubav i zloba.
“Tko pjeva zlo ne misli”, privatno dvorište, Basaričekova 11
Dvorište u kojemu je sniman “najzagrebačkiji” među svim filmovima – kultni film “Tko pjeva zlo ne misli” Kreše Golika s vječnim likovima Ane, Franje, Mine, gospodina Fulira i malog Perice.
Privatno dvorište, Radićeve 54
Kuća u čijem je prizemlju živio otac Augusta Šenoe, “kaptolski sladopek” Vjekoslav Šenoa, a potom i veliki hrvatski književnik, dramatičar i preporoditelj Dimitrija Demeter, a čije dvorište, na kojemu su se još do jučer nalazile drvene šupe i ostave te metalna greda za klofanje tepiha, pruža poseban doživljaj Kožarske i Tkalčićeve u podnožju, kao i prekrasni pogled na zvonike Crkve sv. Franje Asiškog na Opatovini i Zagrebačke katedrale na Kaptolu.
Palača Gvozdanović, Visoka 8
Skriveni gornjogradski biser, palača koja je nekad pripadala uglednoj zagrebačkoj obitelji Gvozdanović, a u čijemu je jedinstvenom ambijentu posljednja privatna vlasnica Anka Gvozdanović početkom 20. stoljeća priređivala raskošne domjenke, koncerte, plesove i vrtne zabave; jedno od tadašnjih središta društvenoga i kulturnog života u kojemu su se okupljali brojni ugledni Zagrepčani, danas pod upravom Muzeja za umjetnost i obrt.
Atrij Muzeja grada Zagreba, Opatička 20
Polovinom 17. stoljeća nastojanjima grofa Gašpara Draškovića sagrađen je na ovoj lokaciji opatički samostan reda Svete Klare, a u spomen na redovnice ulica je u 19. stoljeću dobila naziv – Opatička; od 1947. u zgradi s prostranim atrijem i najstarijom sunčanom zidnom urom u Zagrebu nalazi se Muzej grada Zagreba.